Pesme Radmile Petrovic: Srbija – zemlja kontrasta | #MYNCHEN – 2

Radmila Petrović, jedna od najpopularnijih mladih srpskih pesnikinja, piše na teme selo-grad-novac ekskluzivno za #MYNCHEN: Srbija – zemlja kontrasta.
Selo i grad u Srbiji jesu u suprotnosti. Metropola i glavni grad Beograd, u kojem živi gotovo četvrtina stanovništva, brzo raste i neprestano se menja. Stari grad sa vilama u vilhelminskom stilu blista u obnovljenom sjaju, na Novom Beogradu zgrade uspešnih kompanija štrče ka nebu. Kvadratni metar prostora košta i do 3000 evra. Na selu je potpuno drukčija situacija. Malo se ulaže u izgradnju infrastrukture, kuće propadaju, mnoga mesta su napuštena i postaju naselja duhova, a priroda ponovo zauzima svoj prostor.

Radmila Petrovic – pesme iz Srbije

Serbien, Foto: Radmila Petrović
Serbien, Foto: Radmila Petrović

Prase na Vol Stritu

bio je decembar
sneg je padao
kao i berzanski indeksi
još od avgusta

deda je pričao o ratovima
i ja bih čula
kako topovi pucaju u daljini
mada sam znala da je furuna
puna suvih bukovaka

život je otkucavao mogućnosti
ne ovde
ovde su se krmače
prasile s prvim snegom

kao stihovi
nizali su se prasići
skidali smo im opne s njuški
ložili vatru i brojali

bili su to prasići-tragači
srljali po ćoškovima
shvatali gde je najtoplije
i vraćali se majci

posle je došlo proleće
u naše selo, ne na Vol Strit
i nije bilo te recesije
koja bi sprečila
da slavimo Đurđevdan

prasići su bili hrskavi
jeli smo i mislili
okrutan je taj kapitalizam

Ferkel im Stall, Foto: Radmila Petrović
Ferkel im Stall, Foto: Radmila Petrović

Pismo tati

govorio si mi odžavamo
socijalni mir u Beogradu!
naše selo hrani sve te ljude

nije tačno, tata
znaš koliko ovde ima pijaca
dragstora, hipermarketa

o ljudima ne znam više od onoga
što se može zaključiti
na osnovu odeće
koju suše na terasama

nismo ni tamo pričali s komšijama
ali znali smo ih bolje nego sebe
znali smo koliko rakija
imaju u kom buretu

zidovi su tanki
svađe u gradu blede

a trebalo bi da ostanu krvav biftek
šta bi selo bilo bez njih?
parče mahovine i po koja bela rada

njega dugo nisam videla
veliki je ovaj grad, tata
ali nema veze, srešćemo se

mi se uvek sretnemo

Genex-Turm in Belgrad, Foto von Ivan Aleksic / Unsplash
Genex-Turm in Belgrad, Foto von Ivan Aleksic / Unsplash
Landleben in Serbien, Foto: Radmila Petrović
Landleben in Serbien, Foto: Radmila Petrović

Ne umem toplije

dođi, imam imanje
žicu kroz koju protiče struja
da čuva krave i komšinicu
koja će o nama znati više nego mi

dođi, ovo je selo puno matičnjaka
spornih međa i neiskorišćenih talenata

ovde ćeš jesti trešnje
i postati dovoljno snažan
da iz poezije proteraš Ikeu
ustupiš prostor jelkama sa Tare
i deci kojoj nisu slavili rođendane

dođi, na ovim brdima
završavaju helijumski baloni
kad se otrgnu uličnim prodavcima
rađaju se lepe devojke
a godine šire ramena muškarcima

moj će te tata voleti
jer ličiš na bistri planinski potok
s kog navodnjavamo sve plantaže
što i kad nema kiša ne prestaje da huči

svi moji školski sastavi bili su o tebi
dođi i zagrli me tako da ponovo imam
devet godina

umeš li to još uvek?

Serbien, Foto: Radmila Petrović
Serbien, Foto: Radmila Petrović

Pesme Radmile Petrović na nemački jezik preveo je Denijen Pauljević:

Gedichte von Radmila Petrović: Serbien – Land der Gegensätze | #MYNCHEN – 2

Radmila Petrović (1996, Užice) odrasla je u Stupčevićima kod Arilja. Završila je Ekonomski fakultet u Beogradu. Kao laureat 42. Limskih večeri poezije objavila je zbirku pesama „Miris zemlje“ (Dom kulture „Pivo Karamatijević“, Priboj, 2014.), a kao pobednik 22. Poetskog konkursa „Desanka Maksimović“ zbirku „Celulozni rokenrol“ (SKZ i Valjevska gimnazija, Valjevo, 2015). Zastupljena je u zbornicima  i online časopisima. Učestvovala je na brojnim čitanjima poezije u Beogradu. Polaznica je nekoliko radionica kreativnog pisanja. Njenu treću zbirku poezije, “Moja mama zna šta se dešava u gradovima” , objavila je PPM Enklava početkom leta. Pesme joj se prevode na engleski, francuski, grčki, makedonski i hebrejski jezik.

Die Lyrikerin Radmila Petrović aus Serbien, Foto © Ema Bednarž
Die Lyrikerin Radmila Petrović aus Serbien, Foto © Ema Bednarž

selo – grad – novac #MYNCHEN

Koliko košta grad? Koliko košta selo? Ne samo finansijski, već i na socijalnom, kulturnom i psihološkom planu. Zajedno sa međunarodnim umetnicima, spisateljima i spisateljicama pitamo u drugom delu #MYNCHEN: selo ili grad? I: možete li da priuštite izbor?

Ovde možete upoznati umetnike, spisatelje i spisateljice koje učestvuju u projektu:

Stadt – Land – Geld: Die Stadt im Blick von Kunst & Literatur | #MYNCHEN – 2


Abonniert unseren Newsletter! Er informiert euch über das spannende Programm der Monacensia.

Schreibe einen Kommentar

Deine E-Mail-Adresse wird nicht veröffentlicht. Erforderliche Felder sind mit * markiert

Diese Website verwendet Akismet, um Spam zu reduzieren. Erfahre mehr darüber, wie deine Kommentardaten verarbeitet werden.

Beitragsnavigation: